Za razliku od rocka, narodnjačka glazba je natjerala konzumente da ne misle ni o Vukovaru ni o Sarajevu, nego da se drmaju u ritmu prividne normalnosti života, kao da se ništa nije dogodilo – mozak na pašu do idućeg rata. Želimo li još jednu nemisaonu generaciju?
Opširnije:Čaše lomim: splitski srednjoškolci zabavljaju se uz cajke
HRVATSKA AKADEMSKA UDRUGA SPLIT- ČOVJEK NADASVE
Građansko-etički forum Hrvatske
Predmet: Otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske
„KRIZA KAO ŠANSA“?!
Uvaženi gospodine Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
na Vašu adresu, kao i ostalih odgovornih dužnosnika, uputili smo pismo o građanskoj akciji Korjenite promjene, u veljači 2008. godine.
Odgovorili ste nam da je sve „pod kontrolom“, da nam zapravo korjenite promjene nisu potrebne.
Recesija je odavno pokucala na vrata većine Hrvata, ali to ih ni najmanje ne sprječava da, prema analizama financijskih stručnjaka, godišnje potroše čak 11 milijardi kuna na djecu i njihove potrebe.
Koliko su splitski tinejdžeri uopće svjesni ozbiljnosti globalne situacije ili su im, ipak, važniji izlasci i moderna odjeća, provjerili smo u anonimnoj anketi provedenoj među 250 ispitanika, u dobi od 15 i 16 godina. Osim što ih je više od 90 posto izjavilo kako ne osjeća recesiju u vlastitom domu, dobiveni podaci dodatno apostrofiraju potrošačku orijentaciju društva, bez obzira na financijsku situaciju.
Opširnije:Potrošačko društvo: petnaestogodišnjaci nose naočale s potpisom i Armanijeva odijela
Na skupu je istaknuto da bi roditelji morali više paziti što im djeca rade i koje sadržaje prate na televiziji i na internetu. Stručnjaci upozoravaju da se nerijetko djeci daje više vitamina nego ljubavi i pažnje
Dvije trećine djece i mladih u dobi od 11 do 18 godina ima televizor u sobi, a svaki drugi i internet. Trećina je bila sama na sastanku s neznancem kojega je “upoznala” na internetu, a nerijetko su curice na webu pronalazile momke za koje se pokazalo da imaju po 40 ili 50 godina.
Jasno je kako se u slučaju homoseksualnih aktivista ne radi o nekim finim ljudima koji zastupaju toleranciju, već o radikalnim fundamentalistima koji su za ostvarenje svojih ciljeva spremni zanijekati građanima temeljna ljudska prava: slobodu govora, slobodu savjesti i slobodu vjere.
Varro Vooglaid
