Unazad par godina možemo primijetiti sve veću opsesiju građana nad životima slavnih ljudi te njihove svakodnevnice. Proizlazi li navedena opsesija iz kolektivnog nezadovoljstva ili pak kako bi pobjegli od vlastitih problema? Zašto smo kao društvo toliko zaluđeni Majom Šuput, Kardashiankama, Severinom…? Postoji li zapravo sindrom obožavanja slavnih?
Bloom Tatarinov tj. dijete Maje Šuput ima tek godinu dana i poprilično veliku fan bazu, a na društvenim mrežama prikuplja tisuće lajkova i kako kažu „osvaja srca mnogih“.
Njegove slike redovito se objavljuju, ne samo na Instagramu njegove majke, već i u časopisima trač rubrike koje društvo strastveno čita.
Od rođenja, do krštenja, pa sve do prvog rođendana i putovanja Bloom je pred očima javnosti.
Uz njega stoji još jedno popularno dijete Hrvatske. Sjećate li se kada je ima nepunih godinu dana javnost žustro raspravljala o Severini i njezinom skrbništvu nad vlastitim djetetom. Članci su se nizali jedan za drugim, pregledi su se prikupljali, a glavna rasprava je bila tko bi trebao dobiti skrbništvo nad Aleksandrom iako nitko nije znao što se zapravo događa. Javnost se u tim trenutcima osjetila prozvanom za komentiranje i sudjelovanje u temi kao da se radi o njihovoj bližnjoj osobi. No povlači se pitanje zašto nas uopće zanima koje poklone je Bloom dobio za Božić i kako Aleksandar provodi svoje praznike?
Život slavnih prikazuje se kao idealan, bez mane i u sjajnijem svijetlu no što zapravo je, a gledajući samo savršenu sliku i ne doživljavajući probleme iza kulisa patimo za nečim što nije istinito i razvijamo opsesiju. Da ne bi mislili da je to problem samo na razini hrvatskog društva samo se sjetite klana Kardashian Jenner koji upravlja modnim trendovima već puno desetljeće te koji su sagradili vlastiti život i budućnost snimajući najgledaniji reality show ikad Keeping up with Kardshians. Nije ništa neobično da ljudima imponiraju slavne osobe, da se s njima identificiraju ili im se dive, obzirom da nam se od rođenja nameću vrijednosti poput kiča, novca i „idealne ljepote“.
Poprilično je jasno da opsjednutost slavnim osobama proizlazi iz manjka samopouzdanja, a to je pak odraz nezadovoljstva samom sobom. Nismo sigurni u vlastitu vrijednost, pa mislimo da bi nam druženje sa slavnim osobama dalo potvrdu da i mi nešto vrijedimo, popravilo našu sliku u očima drugih, da bismo se osjećali bolje i izgradili vlastito samopoštovanje. Međutim, sazrijevanjem ljudi većinski shvate da slavne osobe mogu biti nadahnuće, uzor ili inspiracija, ali to je moguće samo ako su vam uzor ljudi koji se nečim bave i to čine jako dobro, a ne oni koji se okolo slikaju, a da nitko ne zna što oni u stvari rade.
Stoga možemo zaključiti da je „bloomania“ sve više prisutna u društvu te zauzima sve veći medijski prostor kako bi se stekla što veća zarada i kako bi se dobilo što više „klikova“. Nažalost u današnjem vremenu zbog iskrivljenih vrijednosti i općeg nezadovoljstva trač rubrika ima puno više utjecaja na društvo nego znanstveni radovi i znanstvena otkrića.
Autor: Nera Mihačić